Osnovna škola Josipa Kozarca Slatina

Što do sada znate o Zemlji?

Zemlja je, trenutno, jedini poznati planet na kojem postoji život. Procijenjena joj je težina na oko 6 585 600 000 000 000 000 000 tona. Jednog dana, ukoliko se nešto katastrofično ne desi, to će možda biti broj nečijeg OIB-a. Ali, sve su manji izgledi za to. Boja koja na globusu dominira našim planetom je plava i to zbog ogromne količine vode pri čemu je čak 97% slane. Ukoliko znate da se kontinenti pomiču za 2 cm godišnje, pokazujete veliki interes za ovaj mali ali blagoslovljen komadić svemira. Na žalost, u ovom trenutku vrlo podcijenjen. Pa, kada smo već kod svemira, najnovija vijest je da NASA kreće s povijesnom misijom – polijetanja prve ljudske letjelice na drugom planetu. Radi se o helikopteru i o Marsu. Statistike kažu da na Zemlji letimo tek nešto više od 100 godina. Sada ćemo i na Marsu. Mjesec smo istražili uzduž i poprijeko i „šuška se“ da danas više znamo o njegovoj površini nego o vlastitim oceanima! Nema tome davno kada smo otkrili da u njima postoji nešto zastrašujuće – mikroplastika! Tu ćete riječ čuti u svim medijima, pročitati na naslovnicama novina na kiosku, čuti iz usta stručnjaka ekologa, raznih aktivista, prijatelja prirode i onih koji to nisu. Puno se i često govori. Pojedinci spašavaju oceane. 

Sve u svemu, požurili smo se osposobiti helikopter na Marsu.

Ukoliko se udubite u zemaljske enciklopedije, saznat ćete da Antarktika ima zapreminu leda koliko i Atlantik vode, da je Nil najduža rijeka na svijetu, da iznad Zemlje dnevno sijevne 8 600 000 munja te da ćete tijekom svog prosječnog života prohodati udaljenost dovoljnu da tri puta obiđete naš planet po ekvatoru! Čitanjem ćete isto tako utvrditi da je vilin konjic najstarija živuća vrsta kukca na Zemlji, da su pingvini jedine ptice koje hodaju uspravno a plavetni kitovi najglasnije životinje na planetu jer njihovo glasanje dosegne razinu do 188 dB, što je glasnije od mlaznog aviona! Ukoliko ovo sve već znate, vašoj radoznalosti i potrebi za informacijama o Zemlji, nema kraja! Tome još dodajte više uzbuđenja pa otkrijte kako se više od 25% lijekova u sadašnjoj upotrebi proizvodi od sastojaka pronađenih u biljkama podrijetlom iz prašuma. Naravno, tek na terenu utvrdite i drugu činjenicu koja apsolutno nema veze s prethodnom ali i s  zdravom logikom - razmjeri krčenja samo brazilskog dijela Amazonske prašume toliko su veliki da se smatra kako se u minuti uništi i više od veličine tri nogometna igrališta tog područja! Prema znanstvenicima, uskoro bismo mogli doći do one famozne točke bez povratka, tj. nakon koje se Amazonija više ne bi mogla oporaviti. Otapanje ledenjaka zbog klimatskih promjena - još jedna točka bez povratka. Koliko ih treba biti? Tih točaka, mislim? Koliko ih možemo podnijeti? Puno i često podnosimo. Pojedinci spašavaju prašume.

Unesite u sve još malo napetosti pa dosegnite i podatke o ljudskoj populaciji koje kažu da se 200 000 djece rodi svaki dan, a četiri od pet stogodišnjaka su žene. Globalno stanovništvo iz minute u minutu raste po stopi od 250 ljudi, a očekuje se da će do 2100.g. dostići brojku od 11 milijardi! Većina procjena kaže da je broj rođenih ljudi u cjelokupnoj povijesti između 90 i 110 milijardi.  Piše, također, da je ukupan broj živih ljudi na zemlji trenutno 7,79 milijardi. Ova brojka nastavlja rasti a prestat će 2100.g. Istraživači su otkrili da na našem planetu gotovo 2 500 000 ljudi nema vlastiti WC. 

Koliko su vam bitne ove brojke? Puno i često brojimo. Pojedinci nas spašavaju od statističkog  neznanja o samom sebi. 

Primijetili ste, najpoznatija bolest na našem planetu danas je COVID-19. Širenje zaraze coronavirusom zahvatilo je cijeli svijet. Kako bi se suzbila, u državama na Zemlji proglašava se izvanredno stanje ili uvode stroga ograničenja. Ukupan broj oboljelih ljudi je 141 milijun, izliječenih 80,4 milijuna, a umrlih 3,01 milijun. U trenutku dok ovo pišem te brojke više nisu točne. Pandemija se pojavila prije nešto više od godinu dana i dalje se širi.

Na sreću, briljirala je znanost. Da su nam davno rekli kako je moguće u 12 mjeseci proizvesti nešto za čiju je proizvodnju nužno najmanje deset godina, zvučalo bi kao originalno izdanje serijala  „Zvjezdane staze“ iz doba mog djetinjstva. Pa kao što je ovaj serijal postao dio svjetske pop-kulture i inspiracija za zamišljanje bolje budućnosti u vremenima kada je prevladavao strah, tako ja danas zamišljam „Star Trek“ pojavu cjepiva protiv COVID-19. Na domaku smo Warp pogona u brzini farmaceutskih istraživanja i nadajmo se da će ta pojava osigurati dovoljan broj fanova jer dolaze novi izazovi. Zaista! 

Usprkos tom nevjerojatnom uspjehu, svakodnevica je zemaljska puna teškoća zbog kojih smo trenutno ljuti, svadljivi, nervozni, nestrpljivi, razočarani, brižni, tužni. Puno i često smo poput svakodnevice jer smo ljudi.

Naš planet je naše ogledalo. Konstruirana je slika savršene ljepote kojoj se gubi svaki trag. Kako je pronaći? Kako se vratiti originalu jer koliko god pokušavali smišljati kopiju, ona ne postoji - na Zemlji je život a ne njegova imitacija.  Ukoliko želimo obnoviti naš planet, pronaći njegovu originalnu, savršenu sliku, moramo prvo obnoviti sebe!

O tome govori tema ovogodišnjeg Dana planeta koja glasi „Restore Our Earth“ (Obnovimo našu Zemlju). Ovom temom se želi skrenuti pozornost na opasnost koja prijeti životu na Zemlji zbog klimatskih promjena, globalnog onečišćenja, uništavanja ekosustava te ugrožavanja živog svijeta.

Za ovogodišnji  Dan planeta Zemlje službeni je plakat kreirao brazilski umjetnik Paulo Cesar Silva – Speto. Prema njegovim riječima, djelo simbolizira nadu u mlade koji su kolijevka naše budućnosti.

Dan planeta Zemlje ima za cilj u čovječanstvu ojačati svijest prema prirodnom okolišu i zaštiti prirode u cjelini. 

Postoje li rješenja za obnovu našeg planeta?

To su odlučili istražiti učenici, članovi GLOBE grupe naše škole: Lorena Oužecky (7.b), Uma Milaščević (7.c) i Karlo Martinović (7.c). Njihovu PowerPoint prezentaciju možete vidjeti u prilogu:

https://drive.google.com/file/d/1ac5NQbhGYOg5GVY7pzSU0UYl0afdop-u/view?usp=sharing

Učenici 7. i 8. razreda su svojim likovnim rješenjima na temu ovogodišnjeg Dana planeta Zemlje, osmislili školski pano u holu čiju fotografiju s radovima možete, također, vidjeti u prilogu.

Učenici 7. i 6. razreda, članovi GLOBE grupe u suradnji s učenicima iz ERASMUS+ projekta „Be the change….you want to be“ će u 12 sati na Dan planeta Zemlje organizirati povorku protiv klimatskih promjena i za pravo na čist okoliš.  Učenici su svoja razmišljanja, ideje i poruke stavili na transparente što je i glavni sadržaj događanja.

Izviješće o ovoj aktivnosti uz priložene fotografije će se objaviti po završetku programa.

Obilježavamo 51. put ovaj veliki dan, jedan od najvećih ikada!

Sa strepnjom i nadom,      

SRETAN NAM DAN PLANETA ZEMLJE!                                                         

Brankica Safin, dipl.ing. biologije

Korišteni statistički podatci:

M. Labus, prof. (izdavačka kuća ALFA)

Svjetsko stanovništvo (podatci UN-a)

The Guardian